POVEZANOST IZMEĐU SOCIODEMOGRAFSKIH KARAKTERISTIKA I RIZIČNOG PONAŠANJA MLADIH: PREGLED ISTRAŽIVANJA U SRBIJI
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
U radu je prikazan pregled istraživanja povezanosti sociodemografskih karakteristika sa rizičnim ponašanjem mladih polazeći od tumačenja različitih autora koji se bave prediktorima rizičnog ponašanja mladih. Cilj rada je pregled literature kako bi se pronašle empirijske potvrde o povezanosti sociodemografskih karakteristika i rizičnog ponašanja mladih. Nalazi relevantnih istraživanja pokazali su da postoje određene razlike u uključivanju u rizična ponašanja s obzirom na pol mladih. Rezultati analiziranih istraživanja pokazali su da dečaci ranije ispoljavaju rizična ponašanja od devojčica. Takođe, istaknuto je da su dečaci dvostruko više skloni delinkventnom ponašanju u odnosu na devojčice. Jedno od bitnih obeležja rizičnog ponašanja je to da akademski uspeh mladih ima protektivni efekat u odnosu na ispoljavanje rizičnog ponašanja. Implikacije rada ogledaju se u isticanju intervencija koje su usmerene na poboljšanje kvaliteta i perspektive života mladih. Pored toga, fokus je na poboljšanju efikasnosti programa primarne prevencije rizičnih ponašanja usmerenih prema deci i mladima, ali i roditeljima, nastavnicima, i organizovanju efikasnog sistema za rano prepoznavanje simptoma i otkrivanje rizičnih ponašanja. Formiranje takvog sistema jedan je od zahteva pred kojima se nalazi savremena pedagogija.
Detalji članka
Broj časopisa
Sekcija
Članci
Reference
Ajduković, M., & Delale, E. A. (2000). Stil odgoja u obitelji kao činitelj rizika i zaštite u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži. U: J. Bašić i J. Janković (Ur.), Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži (str. 171–183). Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži.
Bašić, J. (2000). Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži: Teorijsko motrište. U: J. Bašić i J. Janković (Ur.). Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži (str. 13–47). Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži.
Bašić, J. (2009). Teorije prevencije: prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja djece i mladih. Zagreb: Školska knjiga.
Car, S. (2013). Adolescencija 21. stoljeća: društvena uvjetovanost, temeljne karakteristike i pedagoški izazovi. Pedagogijska istraživanja, 10(2), 285–294.
Cicchetti, D., & Rogosch, F. A. (2001). The impact of child maltreatment and psychopathology on neuroendocrine functioning. Development and Psychopathology, 13(4), 783–804.
Cicchetti, D., & Toth, S. L. (2005). Child maltreatment. Annual Review of Clinical Psychology, 1(1), 409–438.
Colman, I., Murray, J., Abbott, R. A., Maughan, B., Kuh, D., & Croudace, T. J. (2009). Outcomes of conduct problems in adolescence: 40 year follow up of national cohort. British Medical Journal, 35(3), 432–432.
Conroy, M. A., Hendrickson, J. M., & Hester, P. P. (2007). Early Identification and Prevention of Emotional and behavioral Disorders: U: R. B. Ruterford, M. M. Quinn, & S. R. Mathur (Eds.) Handbook of Research in Emotional and Bihavioral Disorders (pp. 199–216). New York: Guilford Press.
D’Amico, E. J., Ellickson, P. L., Collins, R. L., Martino, S. C., & Klein, D. J. (2005). Processing linking adolescent problems to substance use problems in late young adulthood. Journal of Studies on Alcohol, 66, 766–775.
Domijan, R. (2013). Osnovne značajke preventivnih programa u školskom okruženju. Hrvatski časopis za javno zdravstvo, 34(9), 41–46.
Duganovska, M. (2018). Factors of adolescent reproductive and sexual health. Medicinska istraživanja, 52(3), 23–27.
Đorđić, D. (2014). Rizični faktori povezani sa maloletničkom delinkvencijom. Socijalna misao, 3-4, 107–123.
Farrington, D. P. (2006). Childhood Risk Factors and Risk- Focussed Prevention. In: M. Maguire, R. Morgan and R. Reined (Eds.): The Oxford Handbook of Criminology (4th ed., pp. 602-640). Oxford: Oxford University Press.
Fraser, M. W. (1997). Risk and resilience in childhood: An ecological perspective. Washington, DC: NASW press.
Hasečić, M. (2020). Strategije prevencije rizičnih ponašanja kod djece i adolescenata. [Magistarski rad]. Filozofski fakultet: Univerzitet u Sarajevu.
Hawkins, J. D., Catalano, R. F., & Arthur, M. W. (2002). Promoting science-based prevention in communities. Addictive Behaviors, 27(6), 951–976.
Hoffmann, J. P., Erickson, L. D., & Spence, K. R. (2013). Modeling the association between academic achievement and delinquency: An application of interactional theory. Criminology, 51(3), 629–660.
Homel, R. (2005). Developmental Crime Prevention. In N. Tilley (Ed.), Handook Crime of Prevention and Community Safety (pp. 71-106). Cullompton, Devon, UK: Willan Publishing.
Jovanović, D., Novaković M., Petrović N. i Salamadić A. (2015). Analiza povezanosti kriminalnog ponašanja sa demografskim, porodičnim i psihosocijalnim faktorima. Univerzitet Istočno Sarajevo: Medicinski fakultet.
Jugović, A. (2004). Rizična ponašanja omladine u Srbiji-Mladi zagubljeni u tranziciji. Beograd: Centar za proučavanje alternativa.
Kaya, Z., Kaya, S. F., Sagun, A., & Koç, K. S. (2019). The Analysis of Risk Behaviour Tendencies of Teenagers According to the Use of Wattpad and Some Socio-Demographic Variables. International Journal of Progressive Education, 15(6), 1-16.
Knežević Florić, O. (2007). Osnove socijalne pedagogije. Novi Sad: Savez pedagoških društava Vojvodine.
Knežević Florić, O., Pavlović, A., & Ninković, S. (2021). Peer pressure and academic achievement as predictors of adolescent risk taking behaviors. Teme, 4, 1123–1135.
Kouzma, N. M., & Kennedy, G. A. (2002). Homework, stress, and mood disturbance in senior high school students. Psychological Reports, 91(1), 193–198.
Kuzman, M. (2009). Čimbenici rizika i ovisničko ponašanje u mladih. Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Marić, M. (2011). Sociodemografski činioci i upotreba psihoaktivnih supstanci u adolescenciji. Stanovništvo, 49(2), 91–113.
Marković, J., Srdanović- Maraš, J., Šobot, V., Ivanović-Kovačević, S. i Martinović-Mitrović, S. (2011). Neke psihološke karakteristike kao protektivni, odnosno rizični faktori za pojavu poremećaja ponašanja. Psihologija, 44(2), 167–185.
Meščić-Blažević, L. (2007). Pedagoška prevencija poremećaja u ponašanju adolescenata. Pedagogijska istraživanja, 4(2), 301–308.
Oesterle, S., Hill, K. G, Hawkins, J. D., Guo, J., Catalano, R. E., & Abbott, R. D. (2004). Adolescent heavy episodic drinking trajectories and health in young adulthood. Journal of Studies on Alcohol, 65(2), 204–212.
Patterson, G. R., DeBaryshe, B. D., & Ramsey, E. (1989). A Developmental Perspective on Antisocial Behavior. American Psychologist, 44(2), 329–335.
Popović-Ćitić, B. (2004). Strategije risk-fokusirane prevencije devijantnih ponašanja. Socijalna misao, 11(1), 55–83.
Popović-Ćitić, B. (2005). Prevencija fokusirana na rizične i protektivne faktore kao savremeni pristup prevenciji prestupništva mladih. Socijalna misa, 12(1), 27–55.
Rakić, D. B., Rakić, B., Milošević, Z. i Nedeljković, I. (2014). The prevalence of substance use among adolescents and its correlation with social and demographic factors. Vojnosanitetski pregled, 71(5), 467–473.
Rončević, N., Stojadinović, A., Radovanov, D. i Marinković, L. (2001). Zdravlje adolescenata i rizično ponašanje. Zbornik Matice srpske za društvene nauke 21(8), 110–111.
Schofield, G. (2002). The significance of a secure base: a psychosocial model of long‐term foster care: Social work, 7(4), 259-272.
Shader, M. (2003). Risk factors for delinquency: An overview. Washington, DC: Office of Juvenile Justice and Delinquency Prevention.
Sprague, J., & Walker, H. (2000). Early Identification and Intervention for Youth with Antisocial and Violent Behavior. Exceptional Children, 63(3), 367–379.
Steinberg, L., & Monahan, K. C. (2007). Age Differences in Resistance to Peer Influence. Developmental Psychology, 43(6), 531–543.
Steinberg, L. (2010). A dual systems model of adolescent risk‐taking. Developmental Psychobiology: The Journal of the International Society for Developmental Psychobiology, 52(3), 216–224.
Terzian, M., Andrews, K. M., & Moore, K. A. (2011). Preventing Multiple Risky Behaviors: An Updated Framework for Policy and Practice. Washington, DC: Child Trends.
Timmerman, I. G. H., & Emmelkamp, P. M. G. (2005). An integrated Cognitive- Behavioural Approach to the Aetiology and Treatment of Violence. Clinical Psychology and Psychotherapy, 12(3), 167–176.
Uzelac, S., & Bouillet, D. (2007). Osnove socijalne pedagogije. Zagreb : Školska knjiga.
Vrućinić, Ž. (2018). Etiološki faktori i prevencija rizičnog ponašanja djece i mladih. Bezbjednost, policija, građani, 12(1–2), 171–186.
Zloković, J., & Vrcelj, S. (2010). Rizična ponašanja djece i mladih. Odgojne znanosti, 12(1), 197–213.
Bašić, J. (2000). Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži: Teorijsko motrište. U: J. Bašić i J. Janković (Ur.). Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju poremećaja u ponašanju djece i mladeži (str. 13–47). Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremećaja u ponašanju djece i mladeži.
Bašić, J. (2009). Teorije prevencije: prevencija poremećaja u ponašanju i rizičnih ponašanja djece i mladih. Zagreb: Školska knjiga.
Car, S. (2013). Adolescencija 21. stoljeća: društvena uvjetovanost, temeljne karakteristike i pedagoški izazovi. Pedagogijska istraživanja, 10(2), 285–294.
Cicchetti, D., & Rogosch, F. A. (2001). The impact of child maltreatment and psychopathology on neuroendocrine functioning. Development and Psychopathology, 13(4), 783–804.
Cicchetti, D., & Toth, S. L. (2005). Child maltreatment. Annual Review of Clinical Psychology, 1(1), 409–438.
Colman, I., Murray, J., Abbott, R. A., Maughan, B., Kuh, D., & Croudace, T. J. (2009). Outcomes of conduct problems in adolescence: 40 year follow up of national cohort. British Medical Journal, 35(3), 432–432.
Conroy, M. A., Hendrickson, J. M., & Hester, P. P. (2007). Early Identification and Prevention of Emotional and behavioral Disorders: U: R. B. Ruterford, M. M. Quinn, & S. R. Mathur (Eds.) Handbook of Research in Emotional and Bihavioral Disorders (pp. 199–216). New York: Guilford Press.
D’Amico, E. J., Ellickson, P. L., Collins, R. L., Martino, S. C., & Klein, D. J. (2005). Processing linking adolescent problems to substance use problems in late young adulthood. Journal of Studies on Alcohol, 66, 766–775.
Domijan, R. (2013). Osnovne značajke preventivnih programa u školskom okruženju. Hrvatski časopis za javno zdravstvo, 34(9), 41–46.
Duganovska, M. (2018). Factors of adolescent reproductive and sexual health. Medicinska istraživanja, 52(3), 23–27.
Đorđić, D. (2014). Rizični faktori povezani sa maloletničkom delinkvencijom. Socijalna misao, 3-4, 107–123.
Farrington, D. P. (2006). Childhood Risk Factors and Risk- Focussed Prevention. In: M. Maguire, R. Morgan and R. Reined (Eds.): The Oxford Handbook of Criminology (4th ed., pp. 602-640). Oxford: Oxford University Press.
Fraser, M. W. (1997). Risk and resilience in childhood: An ecological perspective. Washington, DC: NASW press.
Hasečić, M. (2020). Strategije prevencije rizičnih ponašanja kod djece i adolescenata. [Magistarski rad]. Filozofski fakultet: Univerzitet u Sarajevu.
Hawkins, J. D., Catalano, R. F., & Arthur, M. W. (2002). Promoting science-based prevention in communities. Addictive Behaviors, 27(6), 951–976.
Hoffmann, J. P., Erickson, L. D., & Spence, K. R. (2013). Modeling the association between academic achievement and delinquency: An application of interactional theory. Criminology, 51(3), 629–660.
Homel, R. (2005). Developmental Crime Prevention. In N. Tilley (Ed.), Handook Crime of Prevention and Community Safety (pp. 71-106). Cullompton, Devon, UK: Willan Publishing.
Jovanović, D., Novaković M., Petrović N. i Salamadić A. (2015). Analiza povezanosti kriminalnog ponašanja sa demografskim, porodičnim i psihosocijalnim faktorima. Univerzitet Istočno Sarajevo: Medicinski fakultet.
Jugović, A. (2004). Rizična ponašanja omladine u Srbiji-Mladi zagubljeni u tranziciji. Beograd: Centar za proučavanje alternativa.
Kaya, Z., Kaya, S. F., Sagun, A., & Koç, K. S. (2019). The Analysis of Risk Behaviour Tendencies of Teenagers According to the Use of Wattpad and Some Socio-Demographic Variables. International Journal of Progressive Education, 15(6), 1-16.
Knežević Florić, O. (2007). Osnove socijalne pedagogije. Novi Sad: Savez pedagoških društava Vojvodine.
Knežević Florić, O., Pavlović, A., & Ninković, S. (2021). Peer pressure and academic achievement as predictors of adolescent risk taking behaviors. Teme, 4, 1123–1135.
Kouzma, N. M., & Kennedy, G. A. (2002). Homework, stress, and mood disturbance in senior high school students. Psychological Reports, 91(1), 193–198.
Kuzman, M. (2009). Čimbenici rizika i ovisničko ponašanje u mladih. Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Marić, M. (2011). Sociodemografski činioci i upotreba psihoaktivnih supstanci u adolescenciji. Stanovništvo, 49(2), 91–113.
Marković, J., Srdanović- Maraš, J., Šobot, V., Ivanović-Kovačević, S. i Martinović-Mitrović, S. (2011). Neke psihološke karakteristike kao protektivni, odnosno rizični faktori za pojavu poremećaja ponašanja. Psihologija, 44(2), 167–185.
Meščić-Blažević, L. (2007). Pedagoška prevencija poremećaja u ponašanju adolescenata. Pedagogijska istraživanja, 4(2), 301–308.
Oesterle, S., Hill, K. G, Hawkins, J. D., Guo, J., Catalano, R. E., & Abbott, R. D. (2004). Adolescent heavy episodic drinking trajectories and health in young adulthood. Journal of Studies on Alcohol, 65(2), 204–212.
Patterson, G. R., DeBaryshe, B. D., & Ramsey, E. (1989). A Developmental Perspective on Antisocial Behavior. American Psychologist, 44(2), 329–335.
Popović-Ćitić, B. (2004). Strategije risk-fokusirane prevencije devijantnih ponašanja. Socijalna misao, 11(1), 55–83.
Popović-Ćitić, B. (2005). Prevencija fokusirana na rizične i protektivne faktore kao savremeni pristup prevenciji prestupništva mladih. Socijalna misa, 12(1), 27–55.
Rakić, D. B., Rakić, B., Milošević, Z. i Nedeljković, I. (2014). The prevalence of substance use among adolescents and its correlation with social and demographic factors. Vojnosanitetski pregled, 71(5), 467–473.
Rončević, N., Stojadinović, A., Radovanov, D. i Marinković, L. (2001). Zdravlje adolescenata i rizično ponašanje. Zbornik Matice srpske za društvene nauke 21(8), 110–111.
Schofield, G. (2002). The significance of a secure base: a psychosocial model of long‐term foster care: Social work, 7(4), 259-272.
Shader, M. (2003). Risk factors for delinquency: An overview. Washington, DC: Office of Juvenile Justice and Delinquency Prevention.
Sprague, J., & Walker, H. (2000). Early Identification and Intervention for Youth with Antisocial and Violent Behavior. Exceptional Children, 63(3), 367–379.
Steinberg, L., & Monahan, K. C. (2007). Age Differences in Resistance to Peer Influence. Developmental Psychology, 43(6), 531–543.
Steinberg, L. (2010). A dual systems model of adolescent risk‐taking. Developmental Psychobiology: The Journal of the International Society for Developmental Psychobiology, 52(3), 216–224.
Terzian, M., Andrews, K. M., & Moore, K. A. (2011). Preventing Multiple Risky Behaviors: An Updated Framework for Policy and Practice. Washington, DC: Child Trends.
Timmerman, I. G. H., & Emmelkamp, P. M. G. (2005). An integrated Cognitive- Behavioural Approach to the Aetiology and Treatment of Violence. Clinical Psychology and Psychotherapy, 12(3), 167–176.
Uzelac, S., & Bouillet, D. (2007). Osnove socijalne pedagogije. Zagreb : Školska knjiga.
Vrućinić, Ž. (2018). Etiološki faktori i prevencija rizičnog ponašanja djece i mladih. Bezbjednost, policija, građani, 12(1–2), 171–186.
Zloković, J., & Vrcelj, S. (2010). Rizična ponašanja djece i mladih. Odgojne znanosti, 12(1), 197–213.