NASTAVNIČKA (SAMO)REFLEKSIJA KAO PRILIKA ZA PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
Samorefleksija obuhvata promišljanje o sopstvenoj praksi, kao i kritičko promišljanje o svojim aktivnostima, te načinima poboljšanja sopstvene prakse. Ona je put ka uspešnijem nastavnom radu, većem zadovoljstvu u poslu, kontinuranom napredovanju. Refleksivni nastavnik je istraživač svoje prakse koji je spreman da menja vlastito ponašanje i razume praktične probleme sa ciljem profesionalnog razvoja i unapređenja kvaliteta nastave. Za nastavnike sa izraženom samorefleksijom karakteristična je potreba za permanentnim samousavršavanjem kao i unapređenjem sopstvene prakse. Refleksivan nastavnik kroz rad sprovodi tehnike refleksivne prakse i tako unapređuje svoj profesionalni razvoj. U radu je definisan pojam refleksivne prakse i pojam refleksivnog nastavnika, navedeni su neki od modela refleksivne prakse, te su navedene kompetencije refleksivnog nastavnika. Nadalje, nastavnička refleksija je prikazana u ovom radu kao prilika za profesionalni razvoj i celoživotno učenje nastavnika. Pregledom dostupne literature možemo konstatovati da refleksija stvara put za celoživotno učenje nastavnika, što predstavlja neophodnost današnjice.
Detalji članka
Reference
Andevski, M., Budić, S., i Gajić, O. (2015). Profesionalno delovanje u učionici – put ka refleksivnom praktičaru. Novi Sad: Filozofski fakultet.
Banđur, V., i Maksimović, J. (2013). The Teacher–A Reflective Researcher of the Teaching Practice. Croatian Journal of Education: Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 15(3), 99–124.
Beara, M., Popović, D. i Jerković, I. (2019). Nastavnici kao stručnjaci za učenje – između nastavne filozofije i refleksivne prakse. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 44(2), 79–94.
Bilač, S. (2015). Refleksivna praksa – čimbenik utjecaja na profesionalni razvoj, mijenjanje odgojno-obrazovne prakse i kvalitetu nastave. Napredak, 156(4), 447–460.
Bilač, S. (2016). Utjecaj refleksivne prakse na samoprocjenu ponašanja i zadovoljstvo poslom učitelja u upravljanju razredom i disciplinom [neobjavljena doktorska disertacija]. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Brookfield, S. D. (1995). Becoming a critically reflective teacher. San Francisco: Jossey Bass Publishers.
Colton, A. B. & Sparks-Langer, G. M. (1993). A conceptual framework to guide the devel-opment of teacher reflection and decision making. Journal of Teacher Education, 44(1), 45–54.
Dewey, J. (1933). How we think: A restatement of the relation of reflective thinking to theeducative process. Boston: D.C. Heath & Co Publishers.
Drew, S., & Binghman, R. (2001). The student skills guide. Aldershot: Gower.
Guskey, T. R. (2000). Evaluating professional development. Thousand Oaks, CA: Corwin Press.
Hargreaves, A. (2003). Teaching in the knoledge society: Education in the age of insecurity. New York: Teachers College Press.
Jay, J. K., & Johnson, K. L. (2002). Capturing complexity: A typology of reflective practice for teacher education. Teaching and Teacher Education, 18(1), 73–85.
Kolb, D. A., Boyatzis, R. E., & Mainemelis, C. (2001). Experiential learningtheory: Previous research and new directions. Perspectives on thinking, learning and cognitive styles, 1, 227–247.
Loughran, J. J. (2002). Effective reflective practice: In search of meaning in learning about teaching. Journal of Teacher Education, 53(1), 33–43.
Marić Jurišin, S. i Malčić, B. (2021). Refleksija nastavnika kao uslov unapređenja savremene školske kulture. Zbornik radova/ Jedanaesti međunarodni interdisciplinarni simpozijum “Susret Kultura” (str. 105–120). Novi Sad: Filozofski fakultet.
Marcos, J. J. M., Miguel, E. S., & Tillema, H. (2009). Teacher reflection on action: What is said (in research) and what is done (in teaching). Reflective Practice, 10(2), 191–204.
Marcos, J. M., Sanchez, E., & Tillema, H. H. (2011). Promoting teacher reflection: What is said to be done. Journal of Education for Teaching, 37(1), 21–36.
Malešević, D. (2015). Refleksija kao faktor ličnog i profesionalnog unapređivanja. Obrazovna tehnologija, 15(3), 189–198.
Malčić, B., & Marić Jurišin, S. (2022). Factor Structure of the English Laguage Teaching Reflective Inventory (ELTRI) in the Serbian Educational Context, Društvene i humanističke studije, 2(19), 635–654.
Maksimović, J. (2012). Akciona istraživanja u pedagoškoj teoriji i praksi. Niš: Filozofski fakultet.
Maksimović, J., Osmanović, J., & Stošić, L. (2018). Teachers as reflective practitioners with the function of improving educational practice in primary schools in Serbia. Journal of Contemporary Educational Studies/Sodobna Pedagogika, 69(4), 306–324.
Meyer, H. (2005). Što je dobra nastava?. Zagreb: Erudita.
Moon, J. A. (2004). Reflection in Learning & Professional Development. London and New York: Routledge Falmer.
Nastavnici su bitni – kako privući, usavršiti i zadržati efikasne nastavnike. (2010). Beograd: Ministarstvo prosvete Republike Srbije i Zavod za udžbenike.
Nikolić, B. (2015). Razmenom profesionalnih iskustava učitelja do inovativnosti u obrazovanju. Zbornik radova Učiteljskog fakulteta, 9, 315–319.
Osterman, K. F., & Kottkamp, R. B. (2004). Reflective practice for educators: Professional development to improve student learning. Newbury Park, CA: Corwin Press.
Pollard, A. (2002). Reading for Reflective Teaching. London: Contiuum.
Radulović, L. (2007). Istraživanje i razvijanje obrazovanja nastavnika za refleksivnu praksu – kritički prikaz jednog istraživanja kao građenje obrazovnog programa. Pedagogija, 62(4), 136–151.
Radulović, L. (2011). Obrazovanje nastavnika za refleksivnu praksu. Beograd: Filozofski Fakultet.
Rodgers, C. (2002). Seeing student learning: Teacher change and the reflective process. Harvard Educational Review, 72(2), 230–253.
Schön, D. A. (1983). The reflective practicioner: how professionals think in action. New York: Basic Books.
Schön, D. A. (1987). Educating the reflective practitioner. San Francisco, CA: Jossey-Bass.
Schön, D. A. (1991). The reflective turn: Case studies in and on educational practice. New York: Teachers College Press.
Scribner, S. (1997). Mind and Social Practice. Melbourne: Cambridge university press.
Sparks, G. M. (1983) Synthesis of research on staff development for effective teaching. Educational Leadership, 41(3), 65–72.
Šagud, M. (2011). Inicijalno obrazovanje odgajatelja i profesionalni razvoj. Pedagogijska istraživanja, 8(2), 259–267.
Urzúa, A., & Vásquez, C. (2008). Reflection and professional identity in teachers’ future-oriented discourse. Teaching and Teacher Education, 24(7), 1935–1946.
Vizek Vidović, V. (2011). Profesionalni razvoj učitelja. U: V. Vizek Vidović (ur.). Učitelji i njihovi mentori (str. 39–96). Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.
Živković, P. (2005). Epistemologija refleksivne prakse nastavnika. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini, 35, 293–306.