NASTAVNIČKA (SAMO)REFLEKSIJA KAO PRILIKA ZA PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA

Glavni sadržaj članka

Laura Kalmar Stanislava Marić Jurišin

Apstrakt

Samorefleksija obuhvata promišljanje o sopstvenoj praksi, kao i kritičko promišljanje o svojim aktivnostima, te načinima poboljšanja sopstvene prakse. Ona je put ka uspešnijem nastavnom radu, većem zadovoljstvu u poslu, kontinuranom napredovanju. Refleksivni nastavnik je istraživač svoje prakse koji je spreman da menja vlastito ponašanje i razume praktične probleme sa ciljem profesionalnog razvoja i unapređenja kvaliteta nastave. Za nastavnike sa izraženom samorefleksijom karakteristična je potreba za permanentnim samousavršavanjem kao i unapređenjem sopstvene prakse. Refleksivan nastavnik kroz rad sprovodi tehnike refleksivne prakse i tako unapređuje svoj profesionalni razvoj. U radu je definisan pojam refleksivne prakse i pojam refleksivnog nastavnika, navedeni su neki od modela refleksivne prakse, te su navedene kompetencije refleksivnog nastavnika. Nadalje, nastavnička refleksija je prikazana u ovom radu kao prilika za profesionalni razvoj i celoživotno učenje nastavnika. Pregledom dostupne literature možemo konstatovati da refleksija stvara put za celoživotno učenje nastavnika, što predstavlja neophodnost današnjice.

Detalji članka

Broj časopisa
Sekcija
Članci

Reference

Akbari, R., Behzadpoor, F., & Dadvand, B. (2010). Development of English language teaching reflection inventory. System, 38(2), 211–227.

Andevski, M., Budić, S., i Gajić, O. (2015). Profesionalno delovanje u učionici – put ka refleksivnom praktičaru. Novi Sad: Filozofski fakultet.

Banđur, V., i Maksimović, J. (2013). The Teacher–A Reflective Researcher of the Teaching Practice. Croatian Journal of Education: Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 15(3), 99–124.

Beara, M., Popović, D. i Jerković, I. (2019). Nastavnici kao stručnjaci za učenje – između nastavne filozofije i refleksivne prakse. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 44(2), 79–94.

Bilač, S. (2015). Refleksivna praksa – čimbenik utjecaja na profesionalni razvoj, mijenjanje odgojno-obrazovne prakse i kvalitetu nastave. Napredak, 156(4), 447–460.

Bilač, S. (2016). Utjecaj refleksivne prakse na samoprocjenu ponašanja i zadovoljstvo poslom učitelja u upravljanju razredom i disciplinom [neobjavljena doktorska disertacija]. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Brookfield, S. D. (1995). Becoming a critically reflective teacher. San Francisco: Jossey Bass Publishers.

Colton, A. B. & Sparks-Langer, G. M. (1993). A conceptual framework to guide the devel-opment of teacher reflection and decision making. Journal of Teacher Education, 44(1), 45–54.

Dewey, J. (1933). How we think: A restatement of the relation of reflective thinking to theeducative process. Boston: D.C. Heath & Co Publishers.

Drew, S., & Binghman, R. (2001). The student skills guide. Aldershot: Gower.

Guskey, T. R. (2000). Evaluating professional development. Thousand Oaks, CA: Corwin Press.

Hargreaves, A. (2003). Teaching in the knoledge society: Education in the age of insecurity. New York: Teachers College Press.

Jay, J. K., & Johnson, K. L. (2002). Capturing complexity: A typology of reflective practice for teacher education. Teaching and Teacher Education, 18(1), 73–85.

Kolb, D. A., Boyatzis, R. E., & Mainemelis, C. (2001). Experiential learningtheory: Previous research and new directions. Perspectives on thinking, learning and cognitive styles, 1, 227–247.

Loughran, J. J. (2002). Effective reflective practice: In search of meaning in learning about teaching. Journal of Teacher Education, 53(1), 33–43.

Marić Jurišin, S. i Malčić, B. (2021). Refleksija nastavnika kao uslov unapređenja savremene školske kulture. Zbornik radova/ Jedanaesti međunarodni interdisciplinarni simpozijum “Susret Kultura” (str. 105–120). Novi Sad: Filozofski fakultet.

Marcos, J. J. M., Miguel, E. S., & Tillema, H. (2009). Teacher reflection on action: What is said (in research) and what is done (in teaching). Reflective Practice, 10(2), 191–204.

Marcos, J. M., Sanchez, E., & Tillema, H. H. (2011). Promoting teacher reflection: What is said to be done. Journal of Education for Teaching, 37(1), 21–36.

Malešević, D. (2015). Refleksija kao faktor ličnog i profesionalnog unapređivanja. Obrazovna tehnologija, 15(3), 189–198.

Malčić, B., & Marić Jurišin, S. (2022). Factor Structure of the English Laguage Teaching Reflective Inventory (ELTRI) in the Serbian Educational Context, Društvene i humanističke studije, 2(19), 635–654.

Maksimović, J. (2012). Akciona istraživanja u pedagoškoj teoriji i praksi. Niš: Filozofski fakultet.

Maksimović, J., Osmanović, J., & Stošić, L. (2018). Teachers as reflective practitioners with the function of improving educational practice in primary schools in Serbia. Journal of Contemporary Educational Studies/Sodobna Pedagogika, 69(4), 306–324.

Meyer, H. (2005). Što je dobra nastava?. Zagreb: Erudita.

Moon, J. A. (2004). Reflection in Learning & Professional Development. London and New York: Routledge Falmer.

Nastavnici su bitni – kako privući, usavršiti i zadržati efikasne nastavnike. (2010). Beograd: Ministarstvo prosvete Republike Srbije i Zavod za udžbenike.

Nikolić, B. (2015). Razmenom profesionalnih iskustava učitelja do inovativnosti u obrazovanju. Zbornik radova Učiteljskog fakulteta, 9, 315–319.

Osterman, K. F., & Kottkamp, R. B. (2004). Reflective practice for educators: Professional development to improve student learning. Newbury Park, CA: Corwin Press.

Pollard, A. (2002). Reading for Reflective Teaching. London: Contiuum.

Radulović, L. (2007). Istraživanje i razvijanje obrazovanja nastavnika za refleksivnu praksu – kritički prikaz jednog istraživanja kao građenje obrazovnog programa. Pedagogija, 62(4), 136–151.

Radulović, L. (2011). Obrazovanje nastavnika za refleksivnu praksu. Beograd: Filozofski Fakultet.

Rodgers, C. (2002). Seeing student learning: Teacher change and the reflective process. Harvard Educational Review, 72(2), 230–253.

Schön, D. A. (1983). The reflective practicioner: how professionals think in action. New York: Basic Books.

Schön, D. A. (1987). Educating the reflective practitioner. San Francisco, CA: Jossey-Bass.

Schön, D. A. (1991). The reflective turn: Case studies in and on educational practice. New York: Teachers College Press.

Scribner, S. (1997). Mind and Social Practice. Melbourne: Cambridge university press.

Sparks, G. M. (1983) Synthesis of research on staff development for effective teaching. Educational Leadership, 41(3), 65–72.

Šagud, M. (2011). Inicijalno obrazovanje odgajatelja i profesionalni razvoj. Pedagogijska istraživanja, 8(2), 259–267.

Urzúa, A., & Vásquez, C. (2008). Reflection and professional identity in teachers’ future-oriented discourse. Teaching and Teacher Education, 24(7), 1935–1946.

Vizek Vidović, V. (2011). Profesionalni razvoj učitelja. U: V. Vizek Vidović (ur.). Učitelji i njihovi mentori (str. 39–96). Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.

Živković, P. (2005). Epistemologija refleksivne prakse nastavnika. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Prištini, 35, 293–306.