NEKI ASPEKTI PONAŠANJA DJECE RAZVEDENIH RODITELJA – ZAPAŽANJA UČITELJA

Bočna strana članka

PDF
Objavljeno Oct 27, 2020
DOI https://doi.org/10.19090/zop.2020.29.5-24

Glavni sadržaj članka

Jasminka Zloković
Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci (Hrvatska)
Mia Veljačić
Hrvatska

Apstrakt

S obzirom na učestalost razvoda brakova na čitavom prostoru Europske unije, pa i šire, cilj istraživanja bio je ispitati neke uočene promjene u ponašanju djece razvedenih roditelja te važnost uloge učitelja razredne nastave u procesu prilagodbe djeteta na nastalu obiteljsku situaciju. Istraživanje je provedeno na uzorku učitelja razredne nastave iz raznih dijelova Hrvatske (Primorsko-goranska županija, Brodsko-posavska županija, Koprivničko-križevačka županija, Grad Zagreb). Podaci su se prikupljali uz pomoć anketnog upitnika. Rezultati zapažanja učitelja su pokazali kako razvod roditelja nije uzrokovao promjene u eksternaliziranim ponašanjima i školskom uspjehu djece, ali su zapažene promjene u dijelu emocionalnih reakcija (strah), internaliziranih ponašanja (plašljivost) te odnosa s drugim osobama (povlačenje u sebe). Osim toga, varijable dob, spol, prisutnost nasilja u obitelji za vrijeme i/ili nakon razvoda, konfliktni razvod, održavanje redovitih kontakata s roditeljem s kojim dijete ne živi te kvaliteta suradnje učitelja i roditelja, pokazali su se statistički značajnim. Uspostavljanje veze jednog roditelja (s kojim dijete živi) s novim partnerom nije se pokazalo značajnim prediktorom promjena u nekim aspektima ponašanja djece. Rezultati istraživanja mogu predstavljati solidnu osnovu za daljnje razvijanje strukturiranih protokola u praćenju razvoja ponašanja i napredovanja djece u njihovoj ranijoj razvojnoj dobi kao jednom od značajnih perioda u životu svakog čovjeka.

Detalji članka

Broj časopisa
Br. 29 (2020)
Sekcija
Članci
Biografije autora

##submission.authorWithAffiliation##

Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci (Hrvatska)

##submission.authorWithAffiliation##

Hrvatska

Reference

Amato, P. R., & Sobolewski, J. M. (2001). The effects of divorce and marital discord on adult children's psychological well-Being. American Sociological Review, 66(6), 900˗ 921.

Amato, P. R. (2014). The consequences of divorce for adults and children: An update. Društvena istraživanja, 23(1), 5–24.

Brajša-Žganec, A. (2003). Dijete i obitelj. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Brajša-Žganec, A. i Slaviček, M. (2014). Obitelj i škola: utjecaj obiteljskog sustava na funkcioniranje djeteta u školi. U: A. Brajša-Žganec, J. Lopižić, & Z. Penezić (ur.), Psihološki aspekti suvremene obitelji, braka i partnerstva (str. 149–173). Jastrebarsko: Naklada Slap.

Bujišić, G. (2005). Dijete i kriza. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.

Čavarović-Gabor, B. (2008). Povezanost razvoda braka roditelja i simptoma traume kod djece. Ljetopis socijalnog rada, 15(1), 69–91.

Čudina Obradović, J. i Obradović, M. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.

Fagan, P. F., & Churchill, A. (2012). The effects of divorce on children. Washington: Marriage and Religion Research Institute. Preuzeto 22.2.2019. s https://marri.us/wpcontent/uploads/pubLications/research_papers/EF12A22.pdf.

Grozdanić, S. (2000). Jednoroditeljske obitelji prema uzrocima njihova nastanka. Ljetopis socijalnog rada, 7(2), 169–182.

Hajnić, Lj. (2014). Sindrom otuđenja od roditelja. Ljetopis socijalnog rada, 21(1), 169˗178.

Janković, J. (2008). Obitelj u fokusu. Zagreb: Etcetera d.o.o.

Kocijan-Hercigonja, D. i Hercigonja-Novković, V. (2009). Djeca, mladi i nasilje u obitelji. Medicus, 18(2), 181–184.

Kruk, E. (2008). Skrbništvo nad djetetom, pristup djetetu i roditeljska odgovornost. Vancouver: The University of British Columbia. Preuzeto 7.7.2019. s http://www.udruga-dijete-razvod.hr/wp-content/uploads/Kruk-Edward-Skrbnistvo-nad-djetetom-pristup-djetetu-i-odgovornost-C-2008-web.pdf.

Laklija, M. i sur. (2005). Zaštita najboljeg interesa djeteta u postupku razvod braka roditelja. Ljetopis socijalnog rada, 12(1), 7–38.

Lee, C. M. (2000). Children's reactions to parental separation and divorce. Paediatrics & Child Health, 5(4), 217–218.

Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Osmak-Franjić, D. (2010). Djeca i konfliktni razvodi. Zagreb: Pravobranitelj za djecu. Preuzeto: 16.3.2019. s: http://www.oc-bbz.hr/manual/Zbornik_razvodi.pdf#page=62.

Profaca, B. (2010). Učinci izraženog roditeljskog sukoba tijekom razvoda na dijete. U: D. Osmak- Franjić (ur.), Djeca i konfliktni razvodi (str. 77–93). Zagreb: Pravobranitelj za djecu.

Rodriguez, N. (2007). Djeca u vrtlogu razvoda. Rijeka: Dušević & Kršovnik d.o.o.

Smerić Pecigoš, M. (2007). Obitelj nakon razvoda. Dijete, vrtić, obitelj, 13(50), 10–13.