VIZUELNI SADRŽAJI U FUNKCIJI UNAPREĐENJA MUZIČKOG OBRAZOVANJA
Bočna strana članka
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
U radu se razmatra povezanost sadržaja likovnih umetnosti i muzičke umetnosti, kao i to kako vizuelni sadržaji mogu biti integrisani u nastavu muzičke kulture da bi doprineli unapređenju percepcije muzičkih dela kod dece. Kako je jedan od ciljeva muzičkog obrazovanja razumevanje dela srpske i muzičke baštine drugih naroda (percepcija muzike), integracija vizuelnih sadržaja u nastavi muzičke kulture doprinosi i unapređenju muzičkog obrazovanja u najširem smislu. U uvodnom delu navedene su karakteristike muzičkog obrazovanja, njegovi ciljevi i značaj muzičkih (umetničkih) sadržaja za opšteobrazovni proces i šire, za holistički razvoj dece. Posebna pažnja posvećena je značaju stimulacije čula kod dece počevši od najranijeg uzrasta, sinkretizmu umetnosti i vizuelnim sadržajima u nastavi muzičke kulture. Na kraju rada dati su predlozi aktivnosti i sadržaja likovnih umetnosti u funkciji unapređenja muzičkog obrazovanja. Sadržaji u domenu muzičke umetnosti zahtevaju ozbiljan odnos i kompleksna istraživanja u svim pravcima sa jedinstvenim ciljem: da se stvori čvrsta i široka naučna podloga i osigura što šira društvena pažnja i podrška za dalji rad na njihovom unapređivanju.
Detalji članka
Reference
Eisner, E.W. (2004). The arts and the creation of mind. New Haven, CT: Yale University Press.
Filipović, S. i Kamenov, E. (2009). Mudrost čula. III deo, Dečje likovno stvaralaštvo. Novi Sad: Dragon.
Gardner, H. (1990). Art Education and human development, Santa Monica, CA: The Getty Center for education in the Arts.
Hanna, W. (2014). A Reggio-inspired music atelier: Opening the door between visual arts and music. Early Childhood Education Journal, 42 (4), 287˗294.
Hanslik, E. (1998). O muzički lijepom. Beograd: Plato, Biblioteka Episteme, 12.
Ivanović, M. (2019). Integracija Orfovog pristupa u savremeno osnovnoškolsko muzičko obrazovanje. U: S. Marinković (Ur.), Zbornik radova sa Međunarodnog naučnog skupa „Nauka, nastava, učenje – problemi i perspektive“ (525˗538). Užice: Pedagoški fakultet.
Jovanović, B. (2005). Škola i vaspitanje. Beograd: Eduka
Kamenov, E. (2008а). Obrazovanje predškolske dece. Beograd: Zavod za udžbenike.
Kamenov, E. (2008b). Mudrost čula. I deo, Igre za razvoj opažanja. NoviSad: Dragon.
Kamenov, E. (2010). Mudrost čula. IV deo, Dečje govorno stvaralaštvo. Novi Sad: Dragon.
Katz, L. G. (1986). Current perspectives on child development. Bulletin of the CRME, 86,1˗9.
Mirković-Radoš, K. i Matić, E. (1986). Muzika i predškolsko dete. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Mirković-Radoš, K. (1996). Psihologija muzike. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Montesori, M. (2017). Otkriće deteta. Beograd: Propolis Books.
Parezanović, K. (2014). Pedagoški stavovi Jana Amosa Komenskog i Žan-Žaka Rusoa: Značaj aktivnosti, stvaralaštva, didaktičkih igara i didaktičkih materijala u muzičkoj pedagogiji. U: D. Žunić i M. Đurđanović (Ur.), Umetnost i kultura danas (167˗174). Niš: Fakultet umetnosti u Nišu.
Parsons, M. (1976). A suggestion concerning the development of aesthetic experiences in children. Journal of Aesthetics and Art Criticism, 34, 305˗314.
Parsons, M. (1978). Developmental stages in children’s aesthetic responses. Journal of Aesthetic Education, 12, 83˗104.
Parsons, M. (1987). How we understand art: A cognitive developmental account of aesthetic experience. Cambridge: Cambridge University Press.
Radica, D. (2011). Uloga vizualne predodžbe glazbenog prostora i vremena u učenju i razumevanju glazbe, U: S. Vidulin (Ur.), II međunarodni simpozij glazbenih pedagoga – Glazbena pedagogija u svjetlu sadašnjih I budućih promjena (105-121). Pula: Sveučilište Jurija Dobrile.
Selaković, K., & Ivanović, M. (2018). Integration of contents in teaching fine arts and music culture. In: Pia-Maria Rabensteiner, Oliver Holz, Melissa Michielsen (eds.). Teacher education, sustainability and development. Challenges, issues, solutions for teaching in the 21st century (163˗173). Berlin: Lit Verlag.
Stošić, A. (2008). Mogućnosti primene multimedijalne tehnologije u nastavi muzičke kulture. Inovacije u nastavi, 21,88˗97.
Swanwick, K. (1988). Music, mind and education. London: Routledge.
Temmerman, N. (2000). An investigation of the music activity preferences of pre-school children. British Journal of Music Education, 17, 51˗60.
Terzić, E. (1998). Analiza i vrednovanje udžbenika muzičke kulture u osnovnoj školi u Mađarskoj i Srbiji. Beograd: Centar za usavršavanje rukovodilaca u obrazovanju.
Trehub, S. (2006). Musical predispositions in infancy. Annals of the New York Academy of Sciences, 930(1), 1˗16.
UNESCO (2012). Arts Education, from diversity to sustainability. First Celebration of International Arts Education Week.
Vigotski, L. S. (2005). Dečja mašta i stvaralaštvo. Psihološki ogled. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Voglar, M. (1997). Kako muziku približiti deci. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Wang, D. P. -C. (2008). The quantifying analysis of effectiveness of music learning through the Dalcroze musical method. US-China Education Review, 5 (9), 32˗41.
Zdravković, V. i Vučković, J. (2014). Muzičke aktivnosti kao relevantna podloga za integrativno učenje u razrednoj nastavi. U: D. Žunić i M. Đurđanović (Ur.), Umetnost i kultura danas (227–233). Niš: Fakultet umetnosti u Nišu.