Muzičko obrazovanje u kontekstu modernizacije školstva u Hrvatskoj tokom 19. veka
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
Cilј ovog rada je da pokaže u kojoj meri su zakonodavni napori za modernizaciju školskog sistema u Hrvatskoj tokom 19. veka uticali na razvoj muzičkog obrazovanja u osnovnim školama. Potreba države da reguliše obrazovanje postala je sve izraženija tokom 18. i 19. veka, što je dovelo do donošenja klјučnih zakonskih dokumenata tokom tog perioda, koji su značajno uticali na školski sistem i služili kao temelј za izgradnju modernog obrazovanja kakvo poznajemo danas. Značaj analiziranih dokumenata posmatra se ne samo kroz prizmu oblikovanja školskog sistema, već i u kontekstu muzičkog obrazovanja. To je otvorilo vrata muzičkim pedagozima različitih profila da teže ka pobolјšanju nastave muzike. U početku je muzičko obrazovanje bilo ograničeno na aktivnosti pevanja, ali su ubrzo počele rasprave o tome da li je pevanje dovolјno i da li bi drugi elementi muzičkog obrazovanja trebalo da budu uklјučeni u nastavni plan. Te rasprave se prate kroz objave u stručnim časopisima, kao i kroz analizu udžbenika i nastavnih materijala koji su stvarani i korišćeni u muzičkom obrazovanju tokom 19. veka.
Detalji članka
Broj časopisa
Sekcija
Članci
Reference
Cuvaj, A. (Ed.) (1913). Građa za povijest školstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, 1-5. [Materials for the history of education in the kingdoms of Croatia and Slavonia from the earliest times to the present day, 1-5.] Odjel za bogoštovlje i nastavu.
Franković, D. (1958). Povijest školstva i pedagogije u hrvatskoj [History of education and pedagogy in Croatia]. Pedagoško književni zbor.
Gabarić, F. Ž. (1879). Pjevanje u školi [Singing at school]. Napredak, 12(14), 212-214.
Grusling, A. (1895). Kako bi trebalo da se uredi crkveno i svjetovno pjevanje u pučkoj školi [How Church and Secular Singing Ought to be Organized in Elementary Schools]. Napredak, 36(7). 89-91.
Gusle. Proleksis enciklopedija. Retrieved 28. 5. 2024. from https://proleksis.lzmk.hr/57450/
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Retrieved 28. 5. 2024. from https://www.info.hazu.hr/povijest/dosadasnji-predsjednici/
Horbec, I., Matasović, M., i Švoger, V. (2017). Zakonodavni okvir stvaranja modernog školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće) [The legislative framework for creating modern education in Croatia (18th and 19th centuries)] In: I. Horbec, M. Matasović i V. Švoger (Eds.), Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj: zakonodavni okvir, knjiga 1. [From proto-modernization to modernization of education in Croatia: legislative framework, book 1] (7-45). Hrvatski institut za povijest.
Koščević, V. (1884). Pjevanje u narodnoj školi [Singing in Elementary Schools]. Napredak, 25(14), 215-218.
Koščević, V. (1885). Narodna pjesma u narodnoj školi [Folk Song in Public Schools]. Napredak, 26(17), 275-276.
Košta, T. (2016). Nastava pjevanja u osnovnoj školi na području Hrvatske u drugoj polovici 19. stoljeća [Singing teaching in elementary shool in the area of Croatia in the second half of the 19th century]. Školski vjesnik, 65(3). 459–473.
Košta, T. (2018). The problems of music teaching in Croatia in professional journals of the second half of the 19th century. Život i škola, 64(2), 113-122.
Kuhač, F. (1885). Sto dječjih popievaka [One hundred children's songs]. Naklada Hrvatskog pedagoško – književnog sbora.
Majer-Bobetko, S. (2020). Glazbeni pisac Vjenceslav Novak [Vjenceslav Novak – the musical writer]. Senjski zbornik, 47(1), 39-64. https://doi.org/10.31953/sz.47.1.3
Markus, T. (2016). Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija od 1790. do 1918: Osnovne smjernice političke povijesti [The Triple Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia from 1790 to 1918: Basic guidelines of political history] In: V. Švoger i J. Turkalj (Eds.), Temelji moderne Hrvatske. Hrvatske zemlje u „dugom“ 19. stoljeću [Foundations of modern Croatia. Croatian lands in the "long" 19th century] (3-28). Matica hrvatska.
Munjiza, E. (2009). Povijest hrvatskog školstva i pedagogije [History of Croatian education and pedagogy]. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet u Osijeku, Hrvatsko pedagoško-književni zbor ogranak Slavonski Brod.
Naredba kojom se izdaju naukovne osnove za obće pučke i gradjanske škole u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji (1875) [The order issuing the academic foundations for general public and civil schools in the kingdoms of Croatia and Slavonia (1875)]. Tiskara Narodnih Novinah.
Naučne osnove za više i niže pučke škole u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji (1890) [Learning Fundamentals for Higher and Lower Public Schools in the Kingdoms of Croatia and Slavonia (1890)]. Tisak Ing. Granitza.
Naučne osnove za više i niže pučke škole u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji (1890) [Learning Fundamentals for Higher and Lower Elementary Schools (1890)]. Tisak Ing. Granitza.
Novak, V. (1891). Čemu se uči teorija glasbe? [Why is music theory studied?]. Izvješće Narodnog zemaljskog glasbenog zavoda Zagreb, 3–7.
Novak, V. (1892). Čemu se uči teorija glasbe? [Why is music theory studied?]. Gusle, 1(6-7), 47; 50-51.
Novak, V. (1892). Glasba i uzgoj [Music and Education]. Gusle, 1(1-3), 9-11; 17-18.
Novak, V. (1901). Glazbena obuka [Music Education]. In: S. Basariček, T. Ivkanec, i Lj. Modec (Eds.), Pedagogijska enciklopedija, Sveska 1 (str. 386-392). Hrvatski pedagoško-književni zbor.
Novak, V. (1892). Moraju li sva djeca pjevati u pučkoj školi? [Do all children have to sing in public school?]. Gusle, 1(5), 36–37.
Novak, V. (1892). O mutaciji grla [About the mutation of the voice]. Gusle, 1(5), 33–35.
Novak, V. (1892). O pjevanju u pučkoj školi obzirom na dječje zdravlje [About singing in the public school, considering children's health]. Gusle, 1(1), 4–5.
Petrović, T. (2003). Vjenceslav Novak – utemeljitelj hrvatske glazbeno peorijske literature i koncepcije glazbeno teorijskog obrazovanja u nas [Vjenceslav Novak – the founder of Croatian music theory literature and the concept of music theory education in our country]. Theoria, 5(5), 3–5.
Raguž, M. (2015). Zakon od 31. listopada 1888. o uređenju pučke nastave i obrazovanja pučkih učitelja u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji [Act of October 31, 1888 on the organization of public education and the education of public teachers in Kingdoms of Croatia and Slavonia]. Senjski Zbornik, 42-43(1), 465-487.
Švoger, V., Novosel, Z. (2017). Sustav početnih škola (1845). In: I. Horbec, M. Matasović, i V. Švoger (Eds.), Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj. Knjiga I. Zakonodavni okvir (str. 143-161) [From proto-modernization to modernization of education in Croatia: legislative framework, book 1]. Hrvatski institut za povijest.
Visković, V. (Ur.) (2012). Hrvatska književna enciklopedija, Sveska 4: S-Ž. [Croatian literary encyclopedia, volume 4: S-Ž]. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
Franković, D. (1958). Povijest školstva i pedagogije u hrvatskoj [History of education and pedagogy in Croatia]. Pedagoško književni zbor.
Gabarić, F. Ž. (1879). Pjevanje u školi [Singing at school]. Napredak, 12(14), 212-214.
Grusling, A. (1895). Kako bi trebalo da se uredi crkveno i svjetovno pjevanje u pučkoj školi [How Church and Secular Singing Ought to be Organized in Elementary Schools]. Napredak, 36(7). 89-91.
Gusle. Proleksis enciklopedija. Retrieved 28. 5. 2024. from https://proleksis.lzmk.hr/57450/
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Retrieved 28. 5. 2024. from https://www.info.hazu.hr/povijest/dosadasnji-predsjednici/
Horbec, I., Matasović, M., i Švoger, V. (2017). Zakonodavni okvir stvaranja modernog školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće) [The legislative framework for creating modern education in Croatia (18th and 19th centuries)] In: I. Horbec, M. Matasović i V. Švoger (Eds.), Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj: zakonodavni okvir, knjiga 1. [From proto-modernization to modernization of education in Croatia: legislative framework, book 1] (7-45). Hrvatski institut za povijest.
Koščević, V. (1884). Pjevanje u narodnoj školi [Singing in Elementary Schools]. Napredak, 25(14), 215-218.
Koščević, V. (1885). Narodna pjesma u narodnoj školi [Folk Song in Public Schools]. Napredak, 26(17), 275-276.
Košta, T. (2016). Nastava pjevanja u osnovnoj školi na području Hrvatske u drugoj polovici 19. stoljeća [Singing teaching in elementary shool in the area of Croatia in the second half of the 19th century]. Školski vjesnik, 65(3). 459–473.
Košta, T. (2018). The problems of music teaching in Croatia in professional journals of the second half of the 19th century. Život i škola, 64(2), 113-122.
Kuhač, F. (1885). Sto dječjih popievaka [One hundred children's songs]. Naklada Hrvatskog pedagoško – književnog sbora.
Majer-Bobetko, S. (2020). Glazbeni pisac Vjenceslav Novak [Vjenceslav Novak – the musical writer]. Senjski zbornik, 47(1), 39-64. https://doi.org/10.31953/sz.47.1.3
Markus, T. (2016). Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija od 1790. do 1918: Osnovne smjernice političke povijesti [The Triple Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia from 1790 to 1918: Basic guidelines of political history] In: V. Švoger i J. Turkalj (Eds.), Temelji moderne Hrvatske. Hrvatske zemlje u „dugom“ 19. stoljeću [Foundations of modern Croatia. Croatian lands in the "long" 19th century] (3-28). Matica hrvatska.
Munjiza, E. (2009). Povijest hrvatskog školstva i pedagogije [History of Croatian education and pedagogy]. Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet u Osijeku, Hrvatsko pedagoško-književni zbor ogranak Slavonski Brod.
Naredba kojom se izdaju naukovne osnove za obće pučke i gradjanske škole u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji (1875) [The order issuing the academic foundations for general public and civil schools in the kingdoms of Croatia and Slavonia (1875)]. Tiskara Narodnih Novinah.
Naučne osnove za više i niže pučke škole u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji (1890) [Learning Fundamentals for Higher and Lower Public Schools in the Kingdoms of Croatia and Slavonia (1890)]. Tisak Ing. Granitza.
Naučne osnove za više i niže pučke škole u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji (1890) [Learning Fundamentals for Higher and Lower Elementary Schools (1890)]. Tisak Ing. Granitza.
Novak, V. (1891). Čemu se uči teorija glasbe? [Why is music theory studied?]. Izvješće Narodnog zemaljskog glasbenog zavoda Zagreb, 3–7.
Novak, V. (1892). Čemu se uči teorija glasbe? [Why is music theory studied?]. Gusle, 1(6-7), 47; 50-51.
Novak, V. (1892). Glasba i uzgoj [Music and Education]. Gusle, 1(1-3), 9-11; 17-18.
Novak, V. (1901). Glazbena obuka [Music Education]. In: S. Basariček, T. Ivkanec, i Lj. Modec (Eds.), Pedagogijska enciklopedija, Sveska 1 (str. 386-392). Hrvatski pedagoško-književni zbor.
Novak, V. (1892). Moraju li sva djeca pjevati u pučkoj školi? [Do all children have to sing in public school?]. Gusle, 1(5), 36–37.
Novak, V. (1892). O mutaciji grla [About the mutation of the voice]. Gusle, 1(5), 33–35.
Novak, V. (1892). O pjevanju u pučkoj školi obzirom na dječje zdravlje [About singing in the public school, considering children's health]. Gusle, 1(1), 4–5.
Petrović, T. (2003). Vjenceslav Novak – utemeljitelj hrvatske glazbeno peorijske literature i koncepcije glazbeno teorijskog obrazovanja u nas [Vjenceslav Novak – the founder of Croatian music theory literature and the concept of music theory education in our country]. Theoria, 5(5), 3–5.
Raguž, M. (2015). Zakon od 31. listopada 1888. o uređenju pučke nastave i obrazovanja pučkih učitelja u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji [Act of October 31, 1888 on the organization of public education and the education of public teachers in Kingdoms of Croatia and Slavonia]. Senjski Zbornik, 42-43(1), 465-487.
Švoger, V., Novosel, Z. (2017). Sustav početnih škola (1845). In: I. Horbec, M. Matasović, i V. Švoger (Eds.), Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj. Knjiga I. Zakonodavni okvir (str. 143-161) [From proto-modernization to modernization of education in Croatia: legislative framework, book 1]. Hrvatski institut za povijest.
Visković, V. (Ur.) (2012). Hrvatska književna enciklopedija, Sveska 4: S-Ž. [Croatian literary encyclopedia, volume 4: S-Ž]. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.