THE SCHOOL COUNSELLOR’S ROLE IN PREVENTION OF THE BURN-OUT SYNDROME AMONG TEACHERS AND EDUCATORS
Main Article Content
Abstract
The paper analyzes a preventive action of the school counsellor in the form of advisory work focused on teachers and educators. Since the professions of teachers and educators are directed to assistance and support to other people, and since these professions are classified into so-called "helping professions", the professional burn-out at work is an inevitable manifestation of increasing demands placed before them. The research show that the exposure to the increasing demands at all levels of work in "helping professions" leads to extreme levels of negative stress that results in the burn-out syndrome, which has been the subject of the research interest for the past thirty years. Extreme examples of the burn-out syndrome can develop into Karoshi syndrome, which results in death. The paper covers theoretical implications of key concepts, analyzing the phenomenon of the burn-out syndrome in two professions, teachers and educators, and the preventive advisory role of school counsellors who play the contemporary role of a so-called "critical friend"/ "reflexive practitioner" in the "learning community".
Article Details
References
Ajduković, M., Ajduković, D. i Ljubotina, D. (1997). Mental health of helpers: A necessary ingredient of trauma recovery training and assistance in war zones. U: Ajduković, D. (ur.); Trauma Recovery Training: Lessons Learned. Zagreb: Society for Psychological Assistance, 201- 216.
Blaži, D., Heđever M. (2010). Somatske teškoće kao indikatori stresa i teškoće glasa kod odgojiteljica i nastavnika u: Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 46 (2); 83-103. Dostupno na http://hrcak.srce.hr/, pristupljeno: 02. lipnja 2015.
Bodlović A., Kucinac S.: Povezivanje teorije i prakse - temelj obrazovanja budućih pedagoga Dostupno na: http://www.pedagogija.hr/ekvilibrij/povezivanje-teorije-i-prakse---temelj-obrazovanja-buducih-pedagoga.html, pristupljeno: 05. 06. 2015.
Bognar, B. (2006). Akcijska istraživanja u školi. Odgojne znanosti, 8 (1), 177-190. Dostupno na:http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41429, pristupljeno: 02. lipnja 2015.
Brand, S. i Holsboer-Trachsler, E. (2010). Das burnout syndrom – eine übersicht [Prikaz burnout sindroma]. Therapeutische Umschau, 67, 561-565.
Brkić, I., Rijavec, M. (2011). Izvori stresa, suočavanje sa stresom i životno zadovoljstvo učitelja razredne i predmetne nastave u: Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu 152 (2); 211-225. Dostupno na http://hrcak.srce.hr/, pristupljeno: 02. lipnja 2015.
Chan, D. W. (2003). Perceived emotional intelligence and self-effi cacy among school teachers in Hong Kong. Personality and Individual Differences . Dostupno na: www.elsevier.com/locate/tate , pristupljeno: 03. lipnja 2015.
Costa, L. i Kallick, B. (1993), Through the Lens of a Critical Friend. Educationl Leadership.
Delić, S. (2011). Kritički prijatelj, tko je to? Dostupno na: https://dnevnikuciteljice.wordpress.com/2011/.../kriticki-prijatelj-tko-je-t... Pristupljeno: 05. 06. 2015.
Domović, V., Martinko, J., Jurčec, L. (2010). Čimbenici učiteljskog sagorijevanja na poslu u: Napredak: Časopis za pedagogijsku teoriju i praksu 151 (3-4); 350-369.
Dorman, J. (2003). Testing a model for teacher burnout. Australian Journal of Educational & Developmental Psychology, 3, 35-47.
Frey Škrinjar, J., Župan Galić, M. (2012). Analiza utjecaja teach programa poučavanja na razlike u strategijama svladavanja profesionalnog sagorijevanja edukacijskih rehabilitatora U: Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 48 (2); 13-22.
Gović, A. (2012). Doživljaj zanesenosti na poslu i osobine ličnosti odgajatelja. (Neobjavljeni diplomski rad). Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.
Jackson, S.E., Schwab-Schuler, R.S. (1986) Toward on understanding of the burnout phenomenon. Journal of Applited Psychology 71, 630-640.
Kadum, V., Vidović, S., Vranković, K. (2007). Gledišta učitelja o svojem statusu, motivaciji i Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu. Napredak – časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 148 (2); 192-209.
Koić, E., Poredoš Lavor, D. (2009). Ekstremni primjer izgaranja na poslu – sindrom Karoshi. Polic. sigur., 18(3); 379-385.
Kolić-Vehovec, S. (1998). Edukacijska psihologija. Rijeka, Filozofski falutet.
Lazarus, R.S. (1966). Psychological Stress and the Coping Proces. New York, McGraw-Hill.
Lazarus, R.S. (1975). A cognitively oriented psychologist looks at biofeedback. American Psychologist, 30, 553-561.
Ljubetić, M. (2009). Vrtić po mjeri djeteta. Zagreb: Školske novine.
Ljubotina, D. i Družić, O. (1996). Sindrom izgaranja na poslu kod pomagača i čimbenici koji utječu na stupanj izgaranja. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 3, 51-64.
Mihaliček, S. (2011), Zadovoljstvo i sreća učitelja u: Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 152 (3-4); 389 – 401.
Mušanović, M. (2007). Odgojno-obrazovne filozofije učitelja i akcijsko istraživanje, dostupno na: www.ffri.hr/pedagogija/OPATIJA% 20RADOVI.doc pristupljeno 02. lipnja 2015.
Radeka, I., Sorić, I. (2006). Zadovoljstvo poslom i profesionalni status nastavnika. U Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 147(2), 161-177.
Resman, M. (2000). Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ.
Slišković, A., Maslić Seršić D., Burić I. (2012). Izvori stresa u radu nastavnika u visokom obrazovanju. U: Psihologijske teme 21 (1); 83-103. Dostupno na http://hrcak.srce.hr/, pristupljeno: 02. lipnja 2015.
Tatalović Vorkapić, S., Lončarić, D. (2013). Posreduje li profesionalno sagorijevanje učinke osobina ličnosti na zadovoljstvo životom odgojitelja predškolske djece? U: Psihologijske teme 22 (2013), 3, 431-445.
Tatalović Vorkapić, S. i Mustapić, J. (2012), Internal and external factors in professional burnout of substance abuse counsellors in Croatia. Annali dell' Istituto Superiore di Sanita, 48(2), 187-195.
Šagud, M. (2006), Odgajatelj kao refleksivni praktičar. Petrinja: Visoka učiteljska škola.
Škes Marija (2010), Radimo zdravo – Kako spriječiti sagorijevanje na radnom mjestu, Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Zagreb.
Škrinjar, J. (1996), Odnos zanimanja i strategija suočavanja i svladavanja Burnout sindroma. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 32 (1) 25-36.
Vidić, T. (2009), Zadovoljstvo poslom učitelja u osnovnoj školi. Napredak – časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 150 (1), 7-20.
Živčić-Bećirević, I. i Smojver-Ažić, S. (2005), Izvori stresa na poslu odgojitelja u dječjim vrtićima. Psihologijske teme, 14(2), 3-13.
Žužul, M. i Raboteg – Šarić, Z. (1992). Ratni stres u djece, suzbijanje, posljedice i liječenje. Zagreb: Ministarstvo obrane RH. Uprava za informativno-psihološku djelatnost.