ULOGA PEDAGOGA U PREVENCIJI SINDROMA SAGORIJEVANJA UČITELJA I ODGAJATELJA
Bočna strana članka
Objavljeno
Nov 13, 2017
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
U radu se analizira preventivno djelovanje pedagoga u obliku savjetodavnog rada orijentiranog na učitelje i odgajatelje. S obzirom da se profesije učitelja i odgajatelja usmjeravaju na pomaganje i podršku drugim ljudima, te se svrstavaju u takozvane ,,pomažuće profesije¨, profesionalno sagorijevanje na poslu je neizbježna manifestacija sve većih zahtjeva koji se pred njih stavljaju. Istraživanja pokazuju da izloženost sve većim zahtjevima na svim razinama posla kod ,,pomažućih profesija¨ dovodi do ekstremne količine negativnog stresa, koji dovodi do sindroma sagorijevanja (engl. burn-out), što je predmet interesa istraživača već trideset godina. Ekstremni primjeri sindroma izgaranja mogu prerasti u Karoshi sindrom koji dovodi do smrtnih posljedica. Rad obuhvaća teorijske implikacije ključnih pojmova te raščlanjuje pojavu sindroma sigorijevanja na dvije profesije: učitelje i odgajatelje te preventivnu savjetodavnu ulogu pedagoga kroz suvremenu ulogu tzv. ¨kritičkog prijatelja¨/¨refleksivnog praktičara¨ u ¨zajednici koja uči¨.
Detalji članka
Broj časopisa
Sekcija
Članci
Reference
Ajduković, M., Ajduković, D. (1996). Pomoć i samopomoć za mentalno zdravlje pomagača. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.
Ajduković, M., Ajduković, D. i Ljubotina, D. (1997). Mental health of helpers: A necessary ingredient of trauma recovery training and assistance in war zones. U: Ajduković, D. (ur.); Trauma Recovery Training: Lessons Learned. Zagreb: Society for Psychological Assistance, 201- 216.
Blaži, D., Heđever M. (2010). Somatske teškoće kao indikatori stresa i teškoće glasa kod odgojiteljica i nastavnika u: Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 46 (2); 83-103. Dostupno na http://hrcak.srce.hr/, pristupljeno: 02. lipnja 2015.
Bodlović A., Kucinac S.: Povezivanje teorije i prakse - temelj obrazovanja budućih pedagoga Dostupno na: http://www.pedagogija.hr/ekvilibrij/povezivanje-teorije-i-prakse---temelj-obrazovanja-buducih-pedagoga.html, pristupljeno: 05. 06. 2015.
Bognar, B. (2006). Akcijska istraživanja u školi. Odgojne znanosti, 8 (1), 177-190. Dostupno na:http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41429, pristupljeno: 02. lipnja 2015.
Brand, S. i Holsboer-Trachsler, E. (2010). Das burnout syndrom – eine übersicht [Prikaz burnout sindroma]. Therapeutische Umschau, 67, 561-565.
Brkić, I., Rijavec, M. (2011). Izvori stresa, suočavanje sa stresom i životno zadovoljstvo učitelja razredne i predmetne nastave u: Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu 152 (2); 211-225. Dostupno na http://hrcak.srce.hr/, pristupljeno: 02. lipnja 2015.
Chan, D. W. (2003). Perceived emotional intelligence and self-effi cacy among school teachers in Hong Kong. Personality and Individual Differences . Dostupno na: www.elsevier.com/locate/tate , pristupljeno: 03. lipnja 2015.
Costa, L. i Kallick, B. (1993), Through the Lens of a Critical Friend. Educationl Leadership.
Delić, S. (2011). Kritički prijatelj, tko je to? Dostupno na: https://dnevnikuciteljice.wordpress.com/2011/.../kriticki-prijatelj-tko-je-t... Pristupljeno: 05. 06. 2015.
Domović, V., Martinko, J., Jurčec, L. (2010). Čimbenici učiteljskog sagorijevanja na poslu u: Napredak: Časopis za pedagogijsku teoriju i praksu 151 (3-4); 350-369.
Dorman, J. (2003). Testing a model for teacher burnout. Australian Journal of Educational & Developmental Psychology, 3, 35-47.
Frey Škrinjar, J., Župan Galić, M. (2012). Analiza utjecaja teach programa poučavanja na razlike u strategijama svladavanja profesionalnog sagorijevanja edukacijskih rehabilitatora U: Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 48 (2); 13-22.
Gović, A. (2012). Doživljaj zanesenosti na poslu i osobine ličnosti odgajatelja. (Neobjavljeni diplomski rad). Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.
Jackson, S.E., Schwab-Schuler, R.S. (1986) Toward on understanding of the burnout phenomenon. Journal of Applited Psychology 71, 630-640.
Kadum, V., Vidović, S., Vranković, K. (2007). Gledišta učitelja o svojem statusu, motivaciji i Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu. Napredak – časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 148 (2); 192-209.
Koić, E., Poredoš Lavor, D. (2009). Ekstremni primjer izgaranja na poslu – sindrom Karoshi. Polic. sigur., 18(3); 379-385.
Kolić-Vehovec, S. (1998). Edukacijska psihologija. Rijeka, Filozofski falutet.
Lazarus, R.S. (1966). Psychological Stress and the Coping Proces. New York, McGraw-Hill.
Lazarus, R.S. (1975). A cognitively oriented psychologist looks at biofeedback. American Psychologist, 30, 553-561.
Ljubetić, M. (2009). Vrtić po mjeri djeteta. Zagreb: Školske novine.
Ljubotina, D. i Družić, O. (1996). Sindrom izgaranja na poslu kod pomagača i čimbenici koji utječu na stupanj izgaranja. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 3, 51-64.
Mihaliček, S. (2011), Zadovoljstvo i sreća učitelja u: Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 152 (3-4); 389 – 401.
Mušanović, M. (2007). Odgojno-obrazovne filozofije učitelja i akcijsko istraživanje, dostupno na: www.ffri.hr/pedagogija/OPATIJA% 20RADOVI.doc pristupljeno 02. lipnja 2015.
Radeka, I., Sorić, I. (2006). Zadovoljstvo poslom i profesionalni status nastavnika. U Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 147(2), 161-177.
Resman, M. (2000). Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ.
Slišković, A., Maslić Seršić D., Burić I. (2012). Izvori stresa u radu nastavnika u visokom obrazovanju. U: Psihologijske teme 21 (1); 83-103. Dostupno na http://hrcak.srce.hr/, pristupljeno: 02. lipnja 2015.
Tatalović Vorkapić, S., Lončarić, D. (2013). Posreduje li profesionalno sagorijevanje učinke osobina ličnosti na zadovoljstvo životom odgojitelja predškolske djece? U: Psihologijske teme 22 (2013), 3, 431-445.
Tatalović Vorkapić, S. i Mustapić, J. (2012), Internal and external factors in professional burnout of substance abuse counsellors in Croatia. Annali dell' Istituto Superiore di Sanita, 48(2), 187-195.
Šagud, M. (2006), Odgajatelj kao refleksivni praktičar. Petrinja: Visoka učiteljska škola.
Škes Marija (2010), Radimo zdravo – Kako spriječiti sagorijevanje na radnom mjestu, Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Zagreb.
Škrinjar, J. (1996), Odnos zanimanja i strategija suočavanja i svladavanja Burnout sindroma. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 32 (1) 25-36.
Vidić, T. (2009), Zadovoljstvo poslom učitelja u osnovnoj školi. Napredak – časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 150 (1), 7-20.
Živčić-Bećirević, I. i Smojver-Ažić, S. (2005), Izvori stresa na poslu odgojitelja u dječjim vrtićima. Psihologijske teme, 14(2), 3-13.
Žužul, M. i Raboteg – Šarić, Z. (1992). Ratni stres u djece, suzbijanje, posljedice i liječenje. Zagreb: Ministarstvo obrane RH. Uprava za informativno-psihološku djelatnost.
Ajduković, M., Ajduković, D. i Ljubotina, D. (1997). Mental health of helpers: A necessary ingredient of trauma recovery training and assistance in war zones. U: Ajduković, D. (ur.); Trauma Recovery Training: Lessons Learned. Zagreb: Society for Psychological Assistance, 201- 216.
Blaži, D., Heđever M. (2010). Somatske teškoće kao indikatori stresa i teškoće glasa kod odgojiteljica i nastavnika u: Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 46 (2); 83-103. Dostupno na http://hrcak.srce.hr/, pristupljeno: 02. lipnja 2015.
Bodlović A., Kucinac S.: Povezivanje teorije i prakse - temelj obrazovanja budućih pedagoga Dostupno na: http://www.pedagogija.hr/ekvilibrij/povezivanje-teorije-i-prakse---temelj-obrazovanja-buducih-pedagoga.html, pristupljeno: 05. 06. 2015.
Bognar, B. (2006). Akcijska istraživanja u školi. Odgojne znanosti, 8 (1), 177-190. Dostupno na:http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=41429, pristupljeno: 02. lipnja 2015.
Brand, S. i Holsboer-Trachsler, E. (2010). Das burnout syndrom – eine übersicht [Prikaz burnout sindroma]. Therapeutische Umschau, 67, 561-565.
Brkić, I., Rijavec, M. (2011). Izvori stresa, suočavanje sa stresom i životno zadovoljstvo učitelja razredne i predmetne nastave u: Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu 152 (2); 211-225. Dostupno na http://hrcak.srce.hr/, pristupljeno: 02. lipnja 2015.
Chan, D. W. (2003). Perceived emotional intelligence and self-effi cacy among school teachers in Hong Kong. Personality and Individual Differences . Dostupno na: www.elsevier.com/locate/tate , pristupljeno: 03. lipnja 2015.
Costa, L. i Kallick, B. (1993), Through the Lens of a Critical Friend. Educationl Leadership.
Delić, S. (2011). Kritički prijatelj, tko je to? Dostupno na: https://dnevnikuciteljice.wordpress.com/2011/.../kriticki-prijatelj-tko-je-t... Pristupljeno: 05. 06. 2015.
Domović, V., Martinko, J., Jurčec, L. (2010). Čimbenici učiteljskog sagorijevanja na poslu u: Napredak: Časopis za pedagogijsku teoriju i praksu 151 (3-4); 350-369.
Dorman, J. (2003). Testing a model for teacher burnout. Australian Journal of Educational & Developmental Psychology, 3, 35-47.
Frey Škrinjar, J., Župan Galić, M. (2012). Analiza utjecaja teach programa poučavanja na razlike u strategijama svladavanja profesionalnog sagorijevanja edukacijskih rehabilitatora U: Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 48 (2); 13-22.
Gović, A. (2012). Doživljaj zanesenosti na poslu i osobine ličnosti odgajatelja. (Neobjavljeni diplomski rad). Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.
Jackson, S.E., Schwab-Schuler, R.S. (1986) Toward on understanding of the burnout phenomenon. Journal of Applited Psychology 71, 630-640.
Kadum, V., Vidović, S., Vranković, K. (2007). Gledišta učitelja o svojem statusu, motivaciji i Hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu. Napredak – časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 148 (2); 192-209.
Koić, E., Poredoš Lavor, D. (2009). Ekstremni primjer izgaranja na poslu – sindrom Karoshi. Polic. sigur., 18(3); 379-385.
Kolić-Vehovec, S. (1998). Edukacijska psihologija. Rijeka, Filozofski falutet.
Lazarus, R.S. (1966). Psychological Stress and the Coping Proces. New York, McGraw-Hill.
Lazarus, R.S. (1975). A cognitively oriented psychologist looks at biofeedback. American Psychologist, 30, 553-561.
Ljubetić, M. (2009). Vrtić po mjeri djeteta. Zagreb: Školske novine.
Ljubotina, D. i Družić, O. (1996). Sindrom izgaranja na poslu kod pomagača i čimbenici koji utječu na stupanj izgaranja. Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 3, 51-64.
Mihaliček, S. (2011), Zadovoljstvo i sreća učitelja u: Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 152 (3-4); 389 – 401.
Mušanović, M. (2007). Odgojno-obrazovne filozofije učitelja i akcijsko istraživanje, dostupno na: www.ffri.hr/pedagogija/OPATIJA% 20RADOVI.doc pristupljeno 02. lipnja 2015.
Radeka, I., Sorić, I. (2006). Zadovoljstvo poslom i profesionalni status nastavnika. U Napredak: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 147(2), 161-177.
Resman, M. (2000). Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ.
Slišković, A., Maslić Seršić D., Burić I. (2012). Izvori stresa u radu nastavnika u visokom obrazovanju. U: Psihologijske teme 21 (1); 83-103. Dostupno na http://hrcak.srce.hr/, pristupljeno: 02. lipnja 2015.
Tatalović Vorkapić, S., Lončarić, D. (2013). Posreduje li profesionalno sagorijevanje učinke osobina ličnosti na zadovoljstvo životom odgojitelja predškolske djece? U: Psihologijske teme 22 (2013), 3, 431-445.
Tatalović Vorkapić, S. i Mustapić, J. (2012), Internal and external factors in professional burnout of substance abuse counsellors in Croatia. Annali dell' Istituto Superiore di Sanita, 48(2), 187-195.
Šagud, M. (2006), Odgajatelj kao refleksivni praktičar. Petrinja: Visoka učiteljska škola.
Škes Marija (2010), Radimo zdravo – Kako spriječiti sagorijevanje na radnom mjestu, Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Zagreb.
Škrinjar, J. (1996), Odnos zanimanja i strategija suočavanja i svladavanja Burnout sindroma. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 32 (1) 25-36.
Vidić, T. (2009), Zadovoljstvo poslom učitelja u osnovnoj školi. Napredak – časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 150 (1), 7-20.
Živčić-Bećirević, I. i Smojver-Ažić, S. (2005), Izvori stresa na poslu odgojitelja u dječjim vrtićima. Psihologijske teme, 14(2), 3-13.
Žužul, M. i Raboteg – Šarić, Z. (1992). Ratni stres u djece, suzbijanje, posljedice i liječenje. Zagreb: Ministarstvo obrane RH. Uprava za informativno-psihološku djelatnost.